
Nemačka: Gde je elektronika popularnija
Nemački kupci najviše kupuju modu na 25,5%, ali ono što Nemačku čini drugačijom je koliko kupuju elektroniku na mreži – 21,3%. To je mnogo više nego u drugim evropskim zemljama. Tri glavne kategorije pokreću nemačku online prodaju: moda (KSNUMKS%), hobbi i slobodno vreme (KSNUMKS%) i elektronika (KSNUMKS%). Zajedno, ova tri čine 71% ukupne online prodaje – više nego bilo koja druga zemlja koju smo pogledali.
Elektronika ima manji značaj u Velikoj Britaniji, Italiji i Francuskoj tržištima, što sugeriše da potrošači u ovim zemljama više vole da testiraju proizvode u prodavnicama pre nego što ih kupe na mreži.
Francuska krši modno pravilo
Globalno tržište prati standardni obrazac u kojem moda zarađuje 27,5% ukupnih prihoda, ali Francuska stoji kao izuzetak. Kategorija Hobi & Leisure vodi francusku e-trgovinu sa 22,8%, dok moda zauzima samo 17,3% tržišnog učešća, što ukazuje na to da Francuska ima drugačiju kulturu kupovine u kojoj potrošači mogu preferirati druge kanale osim e-trgovine za kupovinu odeće.
Moda je nastavljena evropska dominacija
Modna e-trgovina zadržava svoju poziciju kao vrhunski tržišni segment u svim evropskim regionima osim u Francuskoj. Modna industrija predvodi britansku e-trgovinu sa tržišnim udelom od 28,5%, a slede nemačko i italijansko tržište sa 25,5% i 24,8%, respektivno.
Uspeh e-trgovine za ovu kategoriju zavisi od pogodnih kanala distribucije u kombinaciji sa snažnim marketinškim naporima i usvajanjem virtuelne tehnologije za isprobavanje koja povezuje online i offline iskustva kupovine.

Source: ECDB
Razumevanje obrazaca prekogranične kupovine: pobednici u kategoriji niša
Analizirani obrasci prekogranične kupovine pokazuju jedinstvene regionalne preferencije u malim kategorijama:
-
Neočekivano DII rukovodstvo u Velikoj Britaniji
Velika Britanija stoji sama sa 13,0% tržišnog učešća u e-trgovini za DII proizvode, jer nijedno drugo tržište ili svetska cifra ne prelazi 10,0%.
-
Snaga domaće robe u južnoj Evropi
Italija (13,2%) i Francuska (12,3%) značajno nadmašuju druga tržišta u oblasti nameštaja i kućnih proizvoda, što ukazuje na to da se ovi potrošači osećaju ugodnije kupujući kućne potrepštine na mreži.
The Groceri Gap: Kategorija zaostajanja Evrope
Evropsko tržište pokazuje niže stope usvajanja e-trgovine namirnicama u poređenju sa svetskim prosekom od 9,2%, iako funkcioniše kao glavni pokretač e-trgovine na globalnom nivou. Nemačka pokazuje najnižu stopu penetracije na 5.7%, dok Velika Britanija i Italija dostižu oko 7.5%, a Francuska postiže 6.3%.
Postojeće ponašanje potrošača i različite strukture provajdera stvaraju ovaj jaz u performansama, ali nedavni petogodišnji obrasci rasta pokazuju stalno poboljšanje.
Strateške implikacije za međunarodnu ekspanziju
Trgovci koji žele da se prošire na međunarodnom nivou moraju da shvate ove obrasce prekogranične kupovine jer oni definišu uspešne metode ulaska na evropsko tržište. Prepoznavanje globalnih trendova pruža osnovne okvire, ali lokalne potrošačke kulture uspostavljaju jedinstvene tržišne mogućnosti i prepreke za uspeh.