2 min. čitanja

Skrivena pretnja e-trgovine: 44% povratka nikada nije preprodata

Pitanje povratka proizvoda se raspravlja već neko vreme. Nakon objavljivanja studije iz DACH regiona, možemo očekivati da će se tema ponovo pojaviti. U pitanju su dve vredne robe: ekologija i novac.

Ovaj clanak je preveden za vas od strane veštačke-inteligencije
Skrivena pretnja e-trgovine: 44% povratka nikada nije preprodata
Izvor: Depositphotos

Trenutno se skoro sve kategorije proizvoda naručuju na mreži, a očekuje se da će globalno tržište e-trgovine dostići 10 biliona dolara do 2030. godine. Iako se pretpostavlja da online kupovina ima manji ugljični otisak u poređenju sa tradicionalnom maloprodajom od opeke i maltera, to važi samo ako se roba ne vrati. Ekološki uticaj se dramatično menja kada se predmeti šalju nazad, kako prenosi Die Presse.

Povratak je značajan izazov za sektor e-trgovine, posebno u pogledu uticaja na životnu sredinu, naglašava međunarodni istraživački tim sa Univerziteta Ben-Gurion u Negevu.

Vraćanje robe je uobičajeni deo online kupovine, a prosečna stopa povrata dostiže 20-30%, što je mnogo više nego u fizičkim prodavnicama (10%). Problem je posebno ozbiljan sa odećom, koja se vraća jer se ne uklapa ili ne ispunjava očekivanja.

Studija ističe da mnogi potrošači nisu svesni da se vraćeni predmeti ne vraćaju automatski u prodaju. Umesto toga, ovi proizvodi prolaze kroz rigorozan proces sortiranja, provere i često čišćenja, popravke i prepakovanja. Troškovi povezani sa ovim procesom ponekad mogu premašiti prodajnu vrednost proizvoda.

Kao rezultat toga, mnogi vraćeni proizvodi se prodaju sa popustom, bačeni ili čak uništeni, a da se nikada ne koriste.

Istraživači su kvantifikovali ovaj problem koristeći opsežnu bazu podataka od 630.000 vraćenih odevnih predmeta u EU u 2021. godini. Otkrili su da sa trenutnom praksom upravljanja povratkom, 44% vraćene robe nikada ne stigne do drugog kupca. Od toga, polovina se reciklira, četvrtina završi na deponijama, sedma se spaljuje, a ostatak se gubi negde usput.

Ekološke posledice ovih neiskorišćenih odbačenih predmeta su značajne, jer se troše resursi i gasovi staklene bašte koji se emituju tokom njihove proizvodnje. Procenjuje se da su emisije povezane sa upravljanjem povratkom 4 do 16 puta niže od onih iz proizvodnje ovih proizvoda. Istraživači sugerišu da efikasniji procesi upravljanja povratkom mogu prepoloviti otpad od vraćene robe.

Šta e-prodavnice mogu da urade da smanje obim vraćene robe? Poboljšanje upravljanja povratkom i podizanje svesti o uticaju na životnu sredinu izgleda da su rešenja. Usvajanjem efikasnijih procesa, industrija može smanjiti svoj ekološki otisak i rešiti jedan od značajnih skrivenih troškova online kupovine.

Podeli članak
Slični članci
Zbogom E-trgovina? 70% će kupovati na TikTok-u do 2030. godine
3 min. čitanja

Zbogom E-trgovina? 70% će kupovati na TikTok-u do 2030. godine

Brojevi su zapanjujući. Nova studija 24.000 kupaca širom sveta otkriva da 70% očekuje da će većinu kupovine obaviti na društvenim medijima do 2030. godine. To znači da su sajtovi za e-trgovinu u stilu Amazona koji danas dominiraju mogli postati relikvije u roku od pet godina. Revolucija socijalne kupovine ne dolazi – već je ovde.

Katarína Šimčíková Katarína Šimčíková
Freelance I Digital Marketing Specialist, Ecommerce Bridge EU
EU ograničava modne brendove od uništavanja neprodate odeće
3 min. čitanja

EU ograničava modne brendove od uništavanja neprodate odeće

Evropska komisija priprema istorijski stroge mere protiv otpada u modnoj industriji. Od 2026. godine, brendovi će morati da dokažu da nemaju drugu opciju osim uništavanja neprodate odeće. Za modne gigante počinje nova era – kraj tihog odlaganja inventara.

Katarína Šimčíková Katarína Šimčíková
Freelance I Digital Marketing Specialist, Ecommerce Bridge EU