
Slične veličine, različiti prihodi
Oba regiona imaju gotovo identičnu populaciju – Istočna Evropa broji 237,7 miliona stanovnika u 9 zemalja, a Južna Evropa 238,1 miliona u 14 zemalja. Razlika leži u prihodima od online trgovine.
Južna Evropa generiše $557.9 po osobi godišnje, Istočna Evropa samo $434.7.
Ovaj jaz objašnjava zašto Istočna Evropa još uvek ima prostora za brži ukupni rast sa CAGR od 9,0% u odnosu na 8,3% u Južnoj Evropi za period 2020-2029.
Istok je stalno rastao, jug je doživeo fluktuacije
Između 2020. i 2024. godine, Istočna Evropa je rasla po stopi od 16,1% godišnje – stabilno i dosledno. Južna Evropa je postigla samo 4,2%, ali sa divljim oscilacijama. U 2020. godini rast je skočio na 70,1%, da bi pao na negativnu teritoriju u 2022. i 2024. godini.
Razlog? Južna Evropa, uključujući Španiju, Italiju i Portugal, teže je pogođena Covidom. Online trgovina je iznenada eksplodirala tamo gde je jedva postojala ranije. Istočna Evropa je postepeno prolazila kroz digitalnu transformaciju.

Source: ECDB
Posle 2025. godine, uloge se preokreću
Online prodaja ima 10,5% udela u ukupnoj maloprodaji u južnoj Evropi i 8,4% u istočnoj Evropi. Uprkos naprednijoj digitalizaciji, Južna Evropa će se ponovo ubrzati nakon 2025. godine.
Istočna Evropa je usporila. Lokalna tržišta kao što su eMAG i Ozon, kao i AliEkpress i Temu grade poverenje kupaca, ali region je otežan ratom između Rusije i Ukrajine.
Politika odlučuje
Južna Evropa ima strukturnu prednost – više članica EU, što znači bolju digitalnu infrastrukturu i propise koji podržavaju rast. Istočna Evropa ima nešto mlađu populaciju koja traži ponude, ali politička nestabilnost ograničava potencijal.
Oba regiona imaju pristup pristupačnom širokopojasnom internetu i pametnim telefonima. Oba imaju koristi od kombinacije lokalnih (El Corte Ingles, Skroutz, Trendyol) i međunarodnih igrača. Razlika je u tome što Južna Evropa sada ima bolje uslove za dalji rast.